Home TEMA DANA IZA KULISA: ŠTA JE MAKRON USTVARI TRAŽIO OD PUTINA..

IZA KULISA: ŠTA JE MAKRON USTVARI TRAŽIO OD PUTINA..

634
0
SHARE

Poseta francuskog predsednika Emanuela Makrona Moskvi pre njegovog puta u Kijev, naravno, ukazuje da je Evropa shvatila glavno – Rusija neće odstupiti ni u pitanjima strateške bezbednosti, ni u ukrajinskom sukobu, ni u razvoju afričkog kontinenta.

Na zajedničkoj konferenciji za novinare Vladimira Putina i Emanuela Makrona, novinari su se fokusirali ne samo na moguću eskalaciju u Donbasu. Ovde je predsednik Rusije uveravao da Rusija ne želi rat, čak je spremna da da politički azil bivšem lideru Ukrajine Petru Porošenku.

Ali francuske novinare malo je zanimala sudbina Ukrajine. Najhitnija tema za njih je predvidljivo postala Afrika.

Peta republika smatra Mali svojim neokolonijalnim feudom i zabrinuta je zbog prisustva ruskih privatnih vojnih kompanija tamo, pre svega zbog privatne vojske Vagner. Putin je, odgovarajući na pitanja, naglasio da Rusija nema nikakve pretenzije prema  toj državi niti ima veze sa vojnim kompanijama tamo.

Ali Francuzi, na ovaj ili onaj način, uvek imaju svoj interes a on stoji na tri ključna stuba:

Prvo, njihova kompanija Total treba da ima preferencije u zemljama u kojima se proizvode

nafta i gas kao i na Arktiku. Drugo, francuski lovci Dassault Rafale moraju pobediti u konkurenciji američkih F-35. Treće, u Africi bi Pariz trebalo da bude isključivo dominantan.

Što se tiče ekonomije, Putin je uveravao da u Rusiji posluje 600 francuskih kompanija i sve one mogu da budu mirne u pogledu svojih investicija. Akumulirani obim investicija je više od 22 milijarde evra.

Moskva nema ništa protiv lovaca Dassault Rafale, Rusija ima naprednije avione, uključujući multifunkcionalni lovac pete generacije Su-57 (prema NATO kodifikaciji: Felon – „Zločinac“). Afrika je posebno pitanje.

Pitanje Afrike

Šef evropske diplomatije Žozep Borel je krajem 2021. godine objavio neprihvatljivost rada Rusije u Africi.

Ruski ministar spoljnih poslova Sergej Lavrov je u odgovoru predložio da Evropska unija sinhronizuje akcije u borbi protiv terorizma. Ne samo u Maliju, već „u celom regionu Sahara-Sahel“.

Borelova tvrdnja da je Centralna Afrika „njihov posao” ne uklapa se u realnu situaciju u kojoj je Pariz tradicionalno vladao. Francuska nije uspela da reši problem islamskog terorizma.

Došlo je sa zakašnjenjem shvatanje da se neće moći nositi bez angažovanja spoljnih snaga u antiislamističkoj koaliciji. Nemci se ne računaju: oni uopšte ne razumeju šta rade u Sahelu.

Ali kada je Francuska odlučila da preformatiše svoje vojno prisustvo u regionu, nije mogla ni da zamisli da će zvanične vlasti Malija biti toliko zainteresovane za partnerstvo sa Rusijom. Čim se razgovor okrenuo ruskom PMC Vagner, Francuzi su se uspaničili da bi mogli biti potpuno isterani.

Neki analitičari tvrde da ovu činjenicu Putin koristi kao polugu pritiska na Francusku, pa nije čudno zašto se Pariz uključio u pregovore sa Rusijom.

Poverenje u Francusku je nova enigma

Logika je jednostavna. Afrički lideri nemaju poverenja u francusku vojsku.

Francuzi ne usklađuju svoje ciljeve sa legitimnom vladom, smatrajući starosedeoce drugorazrednim činiocima. Čak i da održi vlast, oslanjajući se na Francuze, rukovodstvo Malija neće uspeti.

Snažna moć u zemljama Sahela ne odgovara Parizu. Afrikanci koji žele da kontrolišu koncesije i nalazišta minerala, zahtevajući profit, oduzimaju Francuzima dozvole i proteruju ih kući.

Što se tiče nalazišta rude uranijuma, tamo francuskim nuklearnim biznismenima nije potreban konkurent. Rusi, po njihovom mišljenju, mogu postati delotvorni posrednici u pregovaračkom procesu između centralnih vlasti i Tuarega, koji će dovesti do primirja.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here