Home POGLEDI DEŠIFROVANI NEPOZNATI SPISI: RUSI VEĆ ŠEST VEKOVA SLAVE SRPSKE SVETITELJE, A DA...

DEŠIFROVANI NEPOZNATI SPISI: RUSI VEĆ ŠEST VEKOVA SLAVE SRPSKE SVETITELJE, A DA TO I NE ZNAJU! (VIDEO)

652
0
SHARE

Turski genocid nad srpskom kulturom

Prepisivali su ih monasi najvećih ruskih manastira koji su u tom vreme imali status današnjih najprestižnijih univerziteta, a to su, između ostalih, čuvena Trojice – Sergijeva Lavra i Uspenjski hram Moskovskog Kremlja.

Službe srpskim svetima prevođene su i u carskim prepisivačkim radionicama u Moskvi u vreme Ivana Groznog, zatim u Kirilo – belozerskom manastiru, a stigli su i do svetinja na dalekom severu Rusije, kao što su Solovjetski i Antonije Sijski manastir.

„Dosta ima potcenjivanja našeg naroda, zato što mi ne umemo da cenimo ono što imamo, a i ne znamo šta imamo. Ovi zapisi popunjavaju istorijsku prazninu koju su ostavili vekovi turkokratije.

Mi smo doživeli genocid, uništenje kulture veoma velikih razmera, nismo ga ni sada svesni.

Najstariji zapis u Hlandaru je stihira iz Službe Svetom Savi sa kraja 14. veka, a onda praktično do kraja 18. veka nema ničega sa Hilandara.

A gde su zapisi iz Srbije? Četristo godina ovih rukopisa, koji su sa neumske prevedeni na savremen notaciju iz koje može da peva svako, bilo da je profesionalac ili amater, mislim da to ipak ima neku istroijsku težinu“, kaže Raškovićeva.

Vatikan čuva pesme o srpskim svetiteljima

Projekat je iznela sama, nije imala podršku ni jedne institucije iz Srbije i Rusije. Koštalo je mnogo novca, ali i vremena, kaže, uložila je veliku žrtvu, u Rusiji nailazila na različita ograničenja zbog strogih pravila u njihovim institucijama.

„Možete dnevno da pregledate pet rukopisa. Nisam osoba koja ima veliku moć ubeđivanja, mislim da me je Božija ruka vodila, ne znam kako bih inače ovo postigla sama. Ljudi su mi davali i po 40 rukopisa.

Za ovih deset godina pregledala sam preko 2000 ruskih rukopisa, to jeste impozantna cifra, ali je pre svega jako veliki uzorak materaijala, to sa punim autoritetom mogu da kažem. Obradila sam skoro 300 stotine knjiga u kojima se pominju srpski sveti“.

Ova skromna devojka velikog znanja radi kao profesor klavira u jednoj Osnovnoj muzičkoj školi u Beogradu i to joj je, kako kaže, bolna tema, jer njeno znanje u zemlji koju voli i za koju se angažovala nije adekvatno ocenjeno.

„Ono što je benefit, imam veliki letnji i zimski raspust, pa sam mogla da radim na prikupljanju i obradi pesama srpskim svetima“, kaže.

U svom istraživanju Ana Rašković stigla je i do Vatikana, gde se takođe čuvaju pesme srpskim svetima, važne za hrišćane, a posebno pravoslavne, svuda u svetu.

Knjige sačuvali i Beli Rusi

Bežeći pred Turcima sa naših prostora, staroverci su sa sobom nosili bogoslužbene knjige, isto su radili i Rusi posle Oktobarske revolucije. Pesme koje slave Svetog Savu i Svetog Kneza Lazara tako su sigurno dospele i do arhiva velikih gradova Evrope.

Rukopisi su sa neumske prevedeni na savremen notaciju iz koje može da peva svako, bilo da je profesionalac ili amater,
Naša sagovornica je ubeđena da ih čuva i Američka kongresna biblioteka. Želja joj je da ih sve sakupi, jer je reč o neprocenjivom blagu srpskog naroda.

„Nadam se da će neko prepoznati koliko je ovo važno, zahvalna sam jako, ali pomalo i tužna što je štampanje knjige pomogla američka fondacija „Džorž Kiri“ iz Vašingtona.

Nije imao ko drugi. Gostovanje na Sputnjiku je prva srpska promocija knjige, a nadam se skoroj i u Sankt Peterburgu“, kaže Ana Rašković.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here