Home POGLEDI ZASTRAŠUJUĆA TAJNA: NEMAČKA JE OSTAVILA TRI MILIONA SOVJETSKIH RATNIH ZAROBLJENIKA DA UMRU...

ZASTRAŠUJUĆA TAJNA: NEMAČKA JE OSTAVILA TRI MILIONA SOVJETSKIH RATNIH ZAROBLJENIKA DA UMRU OD GLADI

927
0
SHARE

Samo u Sovjetskom Savezu nacisti su bili odgovorni za smrt preko 15 miliona civila i ratnih zarobljenika,  a velika većina njih se vezuje sa smišljenim politikama rasno motivisanog ubijanja i izgladnjivanjem do smrti.

Operacija Barbarosa bila je strateški neuspeh za Treći rajh. Nije uspeo da slomi organizovani sovjetski otpor za koji je nemačka vojska pre invazije procenila da će trajati samo 11 nedelja. Međutim, bila je to velika pobeda. Do decembra 1941. godine uništeno je onoliko sovjetskih divizija koliko su Sovjeti imali na početku rata. Većina njih uništena je u ogromnim okpoljavanjima u kojima su ubijeni milioni sovjetskih zarobljenika.

Do 1941. godine zarobljeno je do tri miliona, uključujući do 2,2 miliona pripadnika Crvene armije, 0,5 miliona mobilizovanih rezervista i stotine hiljada dobrovoljaca.

Velika većina njih bila je mrtva do proleća 1942., namerno ih ostavljajući da gladuju u „logorima ratnih zarobljenika“ Vermahta ali su u stvari od početka zamišljeni kao mesta u kojima zarobljeni ruski vojnici treba da umru. (Preživeli su uglavnom bili oslobođeni ukoliko su pripadali pravoj etničkoj manjini.)

Glavni nemački interes bio je da se „potroši“ što manje hrane na ove muškarce. Tek toliko da se sakrije kakvu sudbinu im planiraju sve dok se ne nađu iza bodljikave žice ili ne postanu previše slabi da bi se odupirali.

Smrt ruskih ratnih zarobljenika bila je politika i uspeh i što su Rusi brže umirali, manje su snage i hrane na njih trošili.

Do sredine 1942. godine 2,5 miliona je stradalo. Više ljudi je umrlo u logorima ratnih zarobljenika Vermahta krajem 1941. i početkom 1942. godine nego što je kasnije umrlo u SS-ovim logorima smrti u Operaciji Reinhard.

To je bio deo nemačkog posleratnog plana, gde će se 100 miliona ruralnog stanovništva – koje je takođe trebalo da bude istrebljeno i zamenjeno od strane nemačkih doseljenika – zasad tolerisati zbog potrebe proizvodnje hrane, ali 30 miliona gradskog stanovništva i milioni zarobljenih vojnika ostavljeni su da gladuju odmah u prvoj zimi da bi stvorili viškove hrane koji bi se mogli poslati na zapad.

POSETITE NAŠ KANAL NA“ TELEGRAMU“- SVE ONO ŠTO SVI DRUGI PREĆUTKUJU: OVDE

Problem nacista je bio u tome što je, suprotno očekivanjima, Crvena armija još uvek bila u terenskim borbama, što je radnu snagu činilo izuzetno oskudnom. Situacija je postajala još gora kada je velika sovjetska zimska kontra-ofanziva primorala ono malo policijskih, SS i garnizonskih pukova, koje su Nemci rasporedili u stražnji deo, da se prebace napred kako bi popunili praznine na neuspešnom frontu.

Uprkos tome, čak i za vreme takve krize radne snage, Nemci su ipak pokušali da sprovedu blokadu gladi u okupiranim sovjetskim gradovima Minsku, Harkovu i Kijevu – tri najveća u njihovim rukama. Tokom zime 1941.-42. ljudima nije bilo dozvoljeno da odu van gradova, a hranu nije bilo moguće uneti unutar.

Ali, budući da je bilo mnogo praznina u pokušajima opkoljavanja, oni su uglavnom propali – većina ljudi je preživela. U gradovima je međutim broj stanovnika drastično smanjen jer

POSETITE NAŠ KANAL NA“ TELEGRAMU“- SVE ONO ŠTO SVI DRUGI PREĆUTKUJU: OVDE

je stotine hiljada njih pobeglo u selo. (Slična naređenja izdata su i za Moskvu i Lenjingrad, ali Nemci nisu uspeli da ih opkole.)

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here