Home POGLEDI NAJČUVANIJA TAJNA JNA: KAKO JE TITO PRODAO ZAPADU SVEMIRSKI PROGRAM

NAJČUVANIJA TAJNA JNA: KAKO JE TITO PRODAO ZAPADU SVEMIRSKI PROGRAM

951
0
SHARE

Teška armirano-betonska vrata su smeštena u zasednim nišama sa strane galerija, u njih su ugrađeni protivudarni ventili, a sama vrata se zatvaraju na ručni i električni pogon. Temperatura i vlažnost su idealne, dok je u galerijama za avione i u nekim skladištima temperatura snižena do 18 °C iz praktičnih i ekonomskih razloga. Po svojim konstrukcijskim osobinama i uređajima kojim je bio opremljen podzemni objekat je obezbeđivao:

■ potpuna autonomnost jedinica koja u njemu bazira,
■ sigurnost i neprekidnost komandovanja borbenim dejstvima lovačke i
izviđačke avijacije,
■ neometano vazduhoplovno-tehničko održavanje lap-a i pri uslovima
intenzivnog dejstva neprijateljske avijacije,
■ normalne uslove za bezbedan život letačkog i tehničkog sastava, kao i
drugog ljudstva u neposrednoj blizini razmeštajne prostorije svojih jedinica.

Navedene osovine objekta su obezbeđivale vrlo visok itenzitet pripremanja jedinica za borbena dejstva i maksimalno moguće naprezanje lovačke avijacije. Konfiguracija planine Plješavice, a naročito njenog vrha, pružila je dobru mogičnost za protivvazdušnu zaštitu podzemnog objekta, kao i čitavogaerodroma.

Treba naglasiti, da je kod izgradnje ovih objekata, prvi put primenjen i novi sistem podgrađe ankerima i špricanim betonom sa i bez čelične mreže, a po potrebi i sa čeličnim remenatama, koji se kasnije koriste bilo kao nosiva obloga, bilo kao njen satavni deo, a sve o zavisnosti vrste i kvaliteta stenske mase.

Takođe je prvi put primenjen sistem zahvatanja i sprovođenja izvora vode i vlažnih mesta kanalom ispod podne površine. A od svih uređaja ugrađenih u podzemnom objektu impozantnih 95% je bilo proizvedeno u domaćnim fabrikama tadašnje SFRJ.

Aerodrom je građen do 1968. godine, kada je svečano otvoren i pušten u rad. Samo je nedostatak finansijskih sredstava odugovlačio vremenski rok završetka radova na ovom grandioznom projektu.

Nakon 24 godine postojanja i rada ovaj div od aerodroma je dignut u vazduh sa 56 tona exploziva u maksimalno kratkom roku od samo nekoliko minuta. Po fotografijama se vidi da on nije uništen potpuno – eksploziv je zarušio samo ulaze kao i delove poletno-sletnih staza, a ostalo je učinilo vreme, pa se stoga stiče utisak da je on totalno uništen.

Svakako jedinstven projekat ovakve vrste u Evropi, a možda i šire, aerodrom ‘Željava’ je imao nesaglediv značaj za naše RV i PVO i zemlju u celini u odbrambenoj, bezbednosnoj i političkoj konotaciji naše vojske i države u svetu. I svaki potencijalni neprijatelj je i prema njemu i prema SFRJ respektujući i zazirući stav.

Važno je napomenuti, da su isti razlozi bili imperativni i za njegovu gradnju i za njegovo rušenje, te stoga biva lakše sagledati i prihvatiti ovaj objektivno težak gubitak impozantne i važne građevine. Neosporno su čovekove tvorevine dokaz njegove nadmoći i kreacija i često nadziva svog graditelja i tvorca.

Rat svaki smisao u trenu pretvara u besmisao, jer je i sam besmisao, posle njega narodu je ostavljeno da se snađe kako ko može.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here