Home MAGAZIN SRPSKI STRUČNJAK UPOZORAVA- ILI DRASTIČAN ZAOKRET ILI OSTAJEMO BEZ SELA I PROIZVODNJE!

SRPSKI STRUČNJAK UPOZORAVA- ILI DRASTIČAN ZAOKRET ILI OSTAJEMO BEZ SELA I PROIZVODNJE!

592
0
SHARE

Samo govedarstvom bi se bavila posebna  zadruga, treća proizvodnjom svinja i tako redom i sve one bi u svom sastavu imale i prerađivačku industriju.

Na zapadu, ako ste samo proizvođač žita vi državi plaćate rentu jer iscrpljujete zemlju, koliko god da ste njen nominalni vlasnik.

Ako, pak, proizvodite i stoku koju hranite tim žitom i zemlji vraćate stajnjak i obnavljate sloj humusa, pa u okviru zadruga obavezno imate i klanicu i još i prerađujete meso, onda možete da računate i na subvencije, napominje Vidović.

Nauka u vlasništvu farmera

On ističe da sadašnji koncept (ne)korišćenja skupe nauke u poljoprivredi daje slabe rezultate.  Treba nam sistem transfera nauke preko instituta čiji su vlasnici farmeri. Ljudi od nauke će farmere „hraniti“ pravovremenim i krajnje konkretnim znanjem koje će moći odmah da primene u proizvodnji.

Slikovito objašnjavajući kako to funkcioniše, Vidović kaže da su taj zapadni sistem preuzeli i u Rusiji.

„Oni su potpuno primenili nauku u praksi. Školski, baš kako treba, tako su uradili. A sve je privatno, ništa nije državno. Država tu samo plaća fakultete, ostalo, pa i institute plaćaju farmeri, kako to rade i Danci. Oni od jedne svinje kilogram daju u fond za nauku i za razvoj. Znači 32 miliona svinja – 32 miliona kilograma ide u taj fond“.

Naravno, pretvoreno u novac iz koga se finansira rad instituta od kojih farmeri dobijaju nalog kako da postupaju u proizvodnji.

Koliko sledećeg jutra mogu da dobiju nalog šta da promene u načinu rada, ne čekaju godinama kao mi da primene nauku. Kod nas transefer znanja traje 15 godina, a u  razvijenim zemljama nekoliko meseci, ili nekoliko nedelja, ističe sagovornik Sputnjika.

Kako su Rusi preporodili poljoprivredu

Doktor biotehničkih nauka, profesor Poljoprivrednog fakulteta u Novom Sadu, pod čijim mentorstvom su izrasli magistri i doktori nauka koji danas prenose znanja drugima, od Harvrda, preko Nemačke, Švajcarske do Australije, koji je samo u Kini boravio 16 puta i držao predavanja na Poljoprivrednom univerzitetu u Pekingu, a u Holandiji ni ne zna koliko puta je boravio stičući konkretna iskustva, smatra da treba da menjamo i način sticanja znanja.

Srednjoškolci, a posebno studenti poljoprivrede i veterine, kaže, tri dana bi trebalo da idu na teorijsku nastavu, a dva dana na praksu, a studenti bi od zadrugara dobijali stipendije i odmah posao kada diplomiraju.

Rusi su naprerdovali jer su prekopirali taj danski i holandski sistem, ističe naš poznati stručnjak, koji je na poziv više zemalja radio na podizanju reprocentara za proizvodnju svinja. Prethodnih godina je bio angažovan i na megaprojektu u Vladivostoku gde je  prema ugovoru Rusije i Kine  napravljen centar za uzgoj prasadi za potrebe Kine.

I kod nas nekoliko primera

On  napominje da ima i kod nas nekoliko primera za ono o čemu priča, koji imaju proizvodnju od njive do trpeze gde obrnu kapital 50 puta godišnje i zapošljavaju 3000 radnika.

Ako samo tovite bika i prodate ga onda taj kapital obrnete samo malo više od jednom godišnje. Zato mi godišnje imamo vrednost proizvodnje sa hektara oko hiljdu evra, a Holanđani preko 22.000 evra.

Samo od kukuruza, koji mi prodajemo kao sirovinu, možete da napravite 2005 proizvoda. Holanđani ga kupe za 200 evra po toni i prerade i dobiju paritet 1:8, ističe Vidović.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here