Home POGLEDI PUT SLAVNOG SRPSKOG GENERALA: BORIO SE ZA SRBIJU U ŠEST RATOVA, A...

PUT SLAVNOG SRPSKOG GENERALA: BORIO SE ZA SRBIJU U ŠEST RATOVA, A ZAVRŠIO KAO NAJGORI NEPRIJATELJ

1038
0
SHARE

Petar Bojović je jedan od četvorice znamenitih srpskih vojvoda, pored Radomira Putnika, Živojina Mišića i Stepe Stepanovića.

Bojović, seljački sin, rođen je 16. jula 1858. godine u Miševićima kod Nove Varoši, kao najmlađe od šestoro dece Peruta i Rade Bojović, zemljoradnika.

ao devetogodišnjak je 1867. godine sa roditeljima i braćom prešao iz Stare Srbije, koja je tada bila pod kontrolom Turske, u Radaljevo kod Ivanjice.

Gimnaziju je završio u Beogradu sa odličnim uspehom. Po završetku gimnazije, u oktobru 1875. godine stupio je u Artiljerijsku školu, bez polaganja prijemnog ispita, kao prvi u rangu.

U toj školi je upoznao Stepu Stepanovića i Živojina Mišića.

Učestvovao je u Prvom srpsko-turskom ratu 1876. godine kao pitomac Vojne akademije i odlikovao ga je ruski car Aleksandar II Nikolajevič.

Bio je učesnik i Drugog srpsko-turskog rata 1877. godine i 1878. godine, da bi posle tog rata nastavio školovanje u Artiljerijskoj školi.

Bojović je završio školovanje kao prvi u klasi, a tada je počeo i da prevodi stručnu vojnu literaturu sa nemačkog jezika, koji je dobro poznavao, dok se francuskim jezikom služio, i neprekidno je usavršavao svoje znanje o konjici.

Za učešće u Srpsko-bugarskom ratu 1885/86. godine odlikovan jeZlatnom medaljom za hrabrost.

Bojović je izvesno vreme proveo u Francuskoj, gde je učio o konjici i usavršavao francuski.

Bio je veoma cenjen oficir i 1906. godine postavljen je za načelnika Glavnog generalštaba, pošto je Radomir Putnik ponovo postao ministar vojni.

U Prvom balkanskom ratu, 1912. godine, postavljen je za načelnika Štaba Prve armije i on je kreator srpskih pobeda.

Posle pobede u Kumanovskoj bici, srpska vojska je trijumfalno umarširala u Skoplje, a narod je bio oduševljen jer je srednjevekovna srpska prestonica konačno bila oslobođena od viševekovne turske okupacije.

Uspešno je komandovao vojskom i 1913. godine u Drugom balkanskom ratu, posle kojeg je postavljen za kraljevog ađutanta.

Petar Bojović je u Prvom svetskom ratu bio komandant Prve armije i bio je angažovan u borbama u zapadnoj Srbiji.

U septembru 1914. godine ranjen je u levu nogu i odlikovan je Zlatnom medaljom za hrabrost.

Pod njegovom komandom uspešno je izvedna Sremska operacija u kojoj je Prva armija prešla Savu i prodrla do linije Banovci-Stara Pazova-Vojka-Popinci-Buđanovci, a u drugoj polovini septembra je sa svojim jedinicama učestvovao u borbama na Mačkovom kamenu.

U bici na Drini, novembra 1914. godine, ponovo mu je povređena ista rana, pa je regent Aleksandar komandu nad Prvom armijom poverio Živojinu Mišiću.

Na jesen 1915. godine sprečio je prodor Bugara na Kosovo, čime je osigurano povlačenje preko Crne Gore i Albanije ka jugu.

petar bojovic

Od kraja novembra do kraja 1915. Bojović je komandovao povlačenjem svojih trupa pravcem Suva Reka—Prizren—Đakovica.

Bojović je kao načelnik Štaba Vrhovne komande rukovodio povlačenjem kroz Albaniju i on je izabrao lokaciju na Krfu na koju se sklonila srpska vojska.

Potom je krajem maja 1916. godine stigao u Solun, a na jesen je komandovao srpskom ofanzivom na Kajmakčalanu, gde je srpska vojska porazila bugarske jedinice.

Povukao se sa mesta načelnika Štaba Vrhovne komande zbog neslaganja sa francuskim generalom Gijomom i ponovo preuzeo komandu nad Prvom armijom.

Po proboju Solunskog fronta unapređen je u čin vojvode zbog ratnih uspeha i bio je poslednji kome je taj čin dodeljen.

LEAVE A REPLY

Please enter your comment!
Please enter your name here